Oduvijek je spremano s puno pažnje uz molitvu da ne pokisne i da se čim prije doveze u štagalj – pod krov, jer tada najviše vrijedi životinji kojoj je namijenjeno. Tada je i gospodar zadovoljan. Svi su zadovoljni, pa i mljekare. Tako je bilo ranijih godina, a niti danas ništa ne bi trebalo biti promijenjeno iako su u međuvremenu događaju tehnološke novosti u genetici životinja, mogućnosti konzumacije pojedine životinje, mehanizaciji, sjemenskoj industriji, itd. Međutim, preživač je ostao preživač, on jednostavno, da bi ostao zdrav, plodan i dugovječan mora u obroku dobivati sijeno. Obrok mu dajemo i onda tražimo, prema tome, naša je odgovornost velika. U tome i odgovornost prema sijenu iako smo u novije vrijeme njegovu ulogu, sastavljajući obroke od drugačije spremljene voluminozne krme (sjenaže-silaže), uvelike zanemarili. Da je to tako mogu osobno posvjedočiti iz primjera s terena.
Danas, u praksi možemo vidjeti bale sijena ostavljene na livadi (kako kisnu) po istom redu kako su i ostale nakon baliranja, zatim kao, složene jedna do druge (ne pokrivene) na livadi, dovezene u gospodarsko dvorište i pokrivene najlonom, a rijetkost je vidjeti bale sijena spremljene (uskladištene) u natkritim prostorima. Ondje gdje je to tako i gospodarstva su napredna. Ta gospodarstva koriste svu vrijednost sijena sa svim hranjivim i biološkim (fiziološkim) vrijednostima koje ono sadrži za preživača. NE ZABORAVIMO TU ČINJENICU! U proizvodnji mlijeka je to izuzetno važno (kvaliteta i količina mlijeka, ali i zdravlje životinje, pa onda i higijenska ispravnost mlijeka).
Da pojednostavimo, uz sijeno loše kvalitete neophodni su, često skupi dodaci obroku za preživača (koncentrirana krma i mineralno vitaminski dodaci, dok sijeno dobre (odlične) kvalitete u obroku može zamijeniti veće količine koncentrata, minerala i vitamina i time učiniti proizvodnju dohodovnijom, a životinju zdravijom i plodnijom, što dodatno utječe na dohodovnost gospodarstva. Često to zaboravljamo, a VAŽNO je.
Sijeno je inače skupa krma, ali nezamjenjiva preživaču (našim kravama). NE ZABORAVIMO I TU ČINJENICU koliko nam god ona bila, u usporedbi s navikama i današnjim preporukama za hranidbu krava muzara, strana.
U vremenu u kojemu živimo i u onome koje dolazi VAŽNO će biti opstati. Zovemo to novijom terminologijom «konkurentnost». U tome je, uza sve ostalo, briga oko hranidbe krava izuzetno važna. Ako idemo dalje, pri tome je onda najvažnija hranidba voluminoznom krmom, a u tome, iz iskustva s terena, mogu reći imamo ogromnog prostora (prije svega kvalitativna). Znamo da ima i prepreka tome, prije svega u količini pristupačnog zemljišta za njenu proizvodnji ili napasivanje (što je najjeftinija i najzdravija proizvodnja). Taj problem nije jednostavno rješiv i u njega se mora uključiti čitava zajednica. Ono što možemo učiniti sami je proizvoditi kvalitetnu voluminoznu krmu i iz nje dobiti čim više proizvoda i zdravije životinje. VAŽNO JE TO ZA PREŽIVAČE!!
Vrsta trava, način košnje, vrijeme košnje (stadij biljke), sadržaj hranjivih tvari (bjelančevina, energije, sirovih vlakana), gnojidba, kvaliteta tla, način prikupljanja osušene mase, način sušenja i, konačno, vremenske prilike važno je za pripremu kvalitetnog sijena. Kada se sve to zadovolji (a teško je) i mi s naše strane učinimo, uz sav svoj trud i trošak, ostaje nam ne izgubiti ništa od kvalitete. Drugim riječima, ostaje nam pravilno uskladištiti sijeno. Uskladištiti tako da tijekom skladištenja nemamo gubitaka. Da nam se uloženi trud isplati. Da od uskladištenog sijena dobijemo čim više mlijeka i mesa. Da kvalitetom zadovoljimo preživača. Da otplatimo investicije. Da nam investicija daje više mogućnosti. Da je funkcionalna.
Skladištenje sijena – VAŽNO
Kvaliteta voluminozne krme – sijena
Nekoliko činjenica koje nas upućuju na razmišljanje o sijenu i značenju njegove kvalitete, te shodno tome; koju ćemo odluku o skladištenju donijeti u konačnici? U što ćemo investirati?
Primjer 1.
Profesor Andrej Orešnik sa Biotehničkog fakulteta u Ljubljani u brošuri Vođenje prehrane krava muzara, mentor tijekom mojeg magistarskog studija, na sljedeći je način uputio na VAŽNOST SIJENA i voluminozne krme uopće, te važnost njene kvalitete u hranidbi krava..
Sijeno slabe kvalitete sadrži 280 g i više sirovih vlakana i oko 300 dijelova energije (ŠE)/kg.
Sijeno vrlo dobre kvalitete sadrži 240 g sirove vlaknine i 480 dijelova energije (ŠE)/kg.
Prosječna krava lako pojede (kada bi je hranili samo sa sijenom):
– oko 12 kg slabijeg sijena iz kojeg uz uzdržne potrebe dobije 2,2 l mlijeka
– oko 15 kg vrlo dobrog sijena iz kojeg uz uzdržne potrebe dobije 15,3 l mlijeka
Drugim riječima, iz sijena slabe kvalitete dnevno dobijemo oko 7 puta manje prihoda negoli iz sijena vrlo dobre kvalitete. Na ovom primjeru bi mogli stati, jer je dovoljno jasan, no idemo na sljedeći primjer iz udžbenika Uzgoj i držanje stoke za austrijske srednje poljoprivredne škole:
