Oduvijek je spremano s puno pažnje uz molitvu da ne pokisne i da se čim prije doveze u štagalj – pod krov, jer tada najviše vrijedi životinji kojoj je namijenjeno. Tada je i gospodar zadovoljan. Svi su zadovoljni, pa i mljekare. Tako je bilo ranijih godina, a niti danas ništa ne bi trebalo biti promijenjeno iako su u međuvremenu događaju tehnološke novosti u genetici životinja, mogućnosti konzumacije pojedine životinje, mehanizaciji, sjemenskoj industriji, itd. Međutim, preživač je ostao preživač, on jednostavno, da bi ostao zdrav, plodan i dugovječan mora u obroku dobivati sijeno. Obrok mu dajemo i onda tražimo, prema tome, naša je odgovornost velika. U tome i odgovornost prema sijenu iako smo u novije vrijeme njegovu ulogu, sastavljajući obroke od drugačije spremljene voluminozne krme (sjenaže-silaže), uvelike zanemarili. Da je to tako mogu osobno posvjedočiti iz primjera s terena.

Danas, u praksi možemo vidjeti bale sijena ostavljene na livadi (kako kisnu) po istom redu kako su i ostale nakon baliranja, zatim kao, složene jedna do druge (ne pokrivene) na livadi, dovezene u gospodarsko dvorište i pokrivene najlonom, a rijetkost je vidjeti bale sijena spremljene (uskladištene) u natkritim prostorima. Ondje gdje je to tako i gospodarstva su napredna. Ta gospodarstva koriste svu vrijednost sijena sa svim hranjivim i biološkim (fiziološkim) vrijednostima koje ono sadrži za preživača. NE ZABORAVIMO TU ČINJENICU! U proizvodnji mlijeka je to izuzetno važno (kvaliteta i količina mlijeka, ali i zdravlje životinje, pa onda i higijenska ispravnost mlijeka).

Da pojednostavimo, uz sijeno loše kvalitete neophodni su, često skupi dodaci obroku za preživača (koncentrirana krma i mineralno vitaminski dodaci, dok sijeno dobre (odlične) kvalitete u obroku može zamijeniti veće količine koncentrata, minerala i vitamina i time učiniti proizvodnju dohodovnijom, a životinju zdravijom i plodnijom, što dodatno utječe na dohodovnost gospodarstva. Često to zaboravljamo, a VAŽNO je.

Sijeno je inače skupa krma, ali nezamjenjiva preživaču (našim kravama). NE ZABORAVIMO I TU ČINJENICU koliko nam god ona bila, u usporedbi s navikama i današnjim preporukama za hranidbu krava muzara, strana.

U vremenu u kojemu živimo i u onome koje dolazi VAŽNO će biti opstati. Zovemo to novijom terminologijom «konkurentnost». U tome je, uza sve ostalo, briga oko hranidbe krava izuzetno važna. Ako idemo dalje, pri tome je onda najvažnija hranidba voluminoznom krmom, a u tome, iz iskustva s terena, mogu reći imamo ogromnog prostora (prije svega kvalitativna). Znamo da ima i prepreka tome, prije svega u količini pristupačnog zemljišta za njenu proizvodnji ili napasivanje (što je najjeftinija i najzdravija proizvodnja). Taj problem nije jednostavno rješiv i u njega se mora uključiti čitava zajednica. Ono što možemo učiniti sami je proizvoditi kvalitetnu voluminoznu krmu i iz nje dobiti čim više proizvoda i zdravije životinje. VAŽNO JE TO ZA PREŽIVAČE!!

Vrsta trava, način košnje, vrijeme košnje (stadij biljke), sadržaj hranjivih tvari (bjelančevina, energije, sirovih vlakana), gnojidba, kvaliteta tla, način prikupljanja osušene mase, način sušenja i, konačno, vremenske prilike važno je za pripremu kvalitetnog sijena. Kada se sve to zadovolji (a teško je) i mi s naše strane učinimo, uz sav svoj trud i trošak, ostaje nam ne izgubiti ništa od kvalitete. Drugim riječima, ostaje nam pravilno uskladištiti sijeno. Uskladištiti tako da tijekom skladištenja nemamo gubitaka. Da nam se uloženi trud isplati. Da od uskladištenog sijena dobijemo čim više mlijeka i mesa. Da kvalitetom zadovoljimo preživača. Da otplatimo investicije. Da nam investicija daje više mogućnosti. Da je funkcionalna.

Skladištenje sijena – VAŽNO

Kvaliteta voluminozne krme – sijena

Nekoliko činjenica koje nas upućuju na razmišljanje o sijenu i značenju njegove kvalitete, te shodno tome; koju ćemo odluku o skladištenju donijeti u konačnici? U što ćemo investirati?

Primjer 1.

Profesor Andrej Orešnik sa Biotehničkog fakulteta u Ljubljani u brošuri Vođenje prehrane krava muzara, mentor tijekom mojeg magistarskog studija, na sljedeći je način uputio na VAŽNOST SIJENA i voluminozne krme uopće, te važnost njene kvalitete u hranidbi krava..

Sijeno slabe kvalitete sadrži 280 g i više sirovih vlakana i oko 300 dijelova energije (ŠE)/kg.

Sijeno vrlo dobre kvalitete sadrži 240 g sirove vlaknine i 480 dijelova energije (ŠE)/kg.

Prosječna krava lako pojede (kada bi je hranili samo sa sijenom):

– oko 12 kg slabijeg sijena iz kojeg uz uzdržne potrebe dobije 2,2 l mlijeka

– oko 15 kg vrlo dobrog sijena iz kojeg uz uzdržne potrebe dobije 15,3 l mlijeka

Drugim riječima, iz sijena slabe kvalitete dnevno dobijemo oko 7 puta manje prihoda negoli iz sijena vrlo dobre kvalitete. Na ovom primjeru bi mogli stati, jer je dovoljno jasan, no idemo na sljedeći primjer iz udžbenika Uzgoj i držanje stoke za austrijske srednje poljoprivredne škole:

Primjer 2.

Tablica 1. Od 1000 kg kvalitetne trave, u različitim načinima korištenja, možemo dobiti sljedeće količine mlijeka:
Način korištenja trave (1000 kg) – Moguća proizvodnja mlijeka (litara)
– paša i zelene krma 385
– umjetno dosušivanje 350
– spremanjem u sjenažu 325
– dosušivanjem u sjeniku (upuhivanjem zraka) 290
– osušeno na livadi 250
– 2 puta pokislo prilikom sušenja na livadi 110

U prijašnja dva primjera govorili smo o razlici u kvaliteti sijena i načinima spremanja trava, te mogućnostima različitih tehnologija. Pri tome nikako ne smijemo smesti s uma važnost sijena (bez obzira na činjenicu da mu je priprema skuplja) u odnosu na neke duge tehnologije priprema krme.

Predstavili smo koje sve razlike mogu biti u razlici kvalitete sijena i pri tome gospodarske učinke te razlike. Očito je da manje kvalitetno sijeno donosi veće probleme i smanjene prihode. Kada tome dodamo gubitke koji mogu proisteći prilikom skladištenja sijena tada nam brojke mogu pokazati još uvjerljivije činjenice koje govore u prilog tome da sijeno treba biti kvalitetno spremljeno, ali i da po tome mora biti kvalitetno uskladišteno.

Znači, gubici koji nastaju zbog lošeg vođenja u fazama pripreme sijena i manipulacije s njim mogu biti još dodatno povećani ako to sijeno nepravilno uskladištimo.

!!!! Određene studije su pokazale da je gubitak suhe tvari kod sijena (bala) skladištenih na polju 30 – 65% u odnosu na bale skladištene u ambarima/nadstrešnicama/natkrivenim silosima gdje su mogući gubici od 0 – 5%. Tome još moramo dodati da je probavljivost sijena skladištenog na polju 45%, a sijena skladištenog pod nadstrešnicama/ambarima/silosima 54%.
Ako gradimo skladišta za sijeno tada ih u prostoru treba orijentirati ISTOK – ZAPAD. U tom slučaju je minimalan ulazak sunca u skladišni prostor. U slučaju pak da se odlučimo na izgradnju silo tunela za spremanje sijena moguće je u tom prostoru i dosušivanje. Slaganjem bala tako da ispod i iznad, ali i između njih struji zrak, s jednog kraja tunela na drugi, moguće je i dodatno dosušivanje vlažnijih bala.

Drugim riječima moguće je uskladištiti bale s vlagom od 15-16% i u tome se prostoru prirodno, bez utroška energije i dodatnih troškova, sijeno dosušuje na skladišnu vlagu od 12-13%. To znači da je omogućeno da se sijeno balira malo vlažnije što je izuzetno važno kako bi uz stabljiku ostalo što više lista (posebno kod lucerke i djetelina) koji sadrži visok postotak hranjivih tvari.
Kod skladištenja sijena važno je da pokrov (krov) skladišta učinjen od takvog materijala koji ne kondenzira vlagu. Naime, kod dodatnog dosušivanja pri skladištenju na 10 tona uskladištenog sijena ventilacijom se gubi (ispari iz mase) oko 300 litara vode.

U slučaju skladištenja u silo-tunelima gube se također i mogući gubici od glodavaca, raspadanja i truljenja, od nepotrebnog rukovanja i konstantnog utjecaja vremenskih prilika (kiša, snijega, sunca). Osim gubitaka takvo sijeno je i nedopadljivo životinjama, nerado ga jedu. Oštećenja vremenskim prilikama mogu ići od 1/3 do ½ bale sijena (30 – 50% oštećenja). U ovom slučaju veće bale u promjeru gube manje od manjih bala u promjeru.

Prema nekim američkim proračunima godišnji povrat investicije u skladištenje sijena u natkrivenim prostorima je 110 eura po kravi. Najvažnije činjenice koje idu u prilog povratu investicije je održavanje kvalitete sijena i smanjeni gubici u masi suhe tvari kvalitetno uskladištenog sijena.

Sijeno lošije kvalitete uskladišteno «pod krov» daje bolje rezultate u uporabi nego ono bolje kvalitete uskladišteno na polju.

Primjer 3.

Pokušajmo i mi jednostavno izračunati moguće (razlike) gubitke u proizvodnji u slučaju neskladištenog i skladištenog sijena na primjeru farme od 30 krava (60 grla) gdje se dnevno u obrok mliječnih grla dodaje 3 kg sijena (+ ostale kategorije) uz ostalu voluminoznu krmu (sjenažu i silažu).

Potrošnja sijena = 120 kg sijena /dan x 365 dana = 43200 kg sijena/godišnje

(1 bala u dva dana = 182 bale sijena/godišnje)

Od navedenog sijena moguće je dobiti mlijeka ako je:

Uskladišteno sijeno pod krovom = 3% gubitaka S.T., 54% probavljivosti

= 29529 litara

= 67.900,00 kn

Uskladišteno sijeno na polju = 40 % gubitaka S.T., 45% probavljivosti

= 15221 litara

= 35.000,00 kn

Razlika u vrijednosti proizvedenog mlijeka cca 33.000,00 kn

= ušteda 150 eura (1.095,00 kn) po kravi godišnje ili povrat investicije po kravi godišnje

Na stado od 30 muznih krava je to = 4.500,00 eura godišnje ili dovoljno za 136 m2 silotunela što je dovoljno za spremiti 2/3 potrebnih bale sijena za navedenu farmu. Znači to povrat investicije u razdoblju od 1 ½ godine .

Dodajmo da bi se prekrivanjem sijena najlonom dio gubitaka smanjio, a time i povrat investicije produžio. Ako se i produži na tri godine ništa ne gubimo jer je prostor višenamjenski, jednostavan za postavljanje, a garancija za ceradu i konstrukciju je 7 godina na kemijske procese. Prostor silo tunela može se koristiti za spremanje mehanizacije, mlađe kategorije goveda i spremanje ostale opreme u vrijeme kada nije popunjen sa sijenom.
U najkraćem SIJENO JE POTREBNO U DNEVNOM OBROKU KRAVE MUZARE.

Dodati je VAŽNO, da sijeno ima izuzetno važnu ulogu u metabolizmu preživača (probavi) od samog kontakta u ustima gdje je važno za stvaranje velikih količina sline koja služi za održavanje pH buraga, pa sve do kontrakcija buraga i uopće mehaničkog rada čitavog probavnog sustava, što je kod preživača od presudne važnosti.

Autor: Mr. sc. Miroslav Kovač, dipl. ing. agronomije

Zatražite neobvezujuću ponudu putem kontakt obrasca!